Hrvatska

Zemljopisni položaj:

Hrvatska se prostire od krajnih istočnih rubova Alpi na sjeverozapadu do Panonske nizine i obala Dunava na istoku, središnji joj dio pokriva planinski masiv Dinare, a južni joj dio završava na obali Jadranskog mora.

Površina:

Kopneni dio iznosi 56.542 km2, a površina teritorijalnog mora 31.067 km2.

Napučenost:

4.437.460 stanovnika; nacionalni sastav: većina stanovništva su Hrvati; nacionalne manjine su Srbi, Slovenci, Mađari, Bošnjaci, Talijani, Česi i ostali.

Državno uređenje:

Hrvatska je višestranačka parlamentarna republika.

Glavni grad:

Zagreb (779.145 st.) gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte zemlje.

Dužina morske obale:

5835 km, od toga 4058 km obale otoka, hridi i grebena.

Najveći vrh:

Dinara 1831 m/nm.

Klima:

U Hrvatskoj postoje dvije klimatske zone; u unutrašnjosti prevladava umjerena kontinentalna klima, djelomice i planinska, dok područjem uzduž jadranske obale vlada ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana; suha i vruća ljeta, blage i vlažne zime; prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C; prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C; temperatura mora zimi je 12°C, a ljeti oko 25°C.

Novac:

kuna (kuna=100 lipa). Valute se mijenjaju u bankama, mjenjačnicama, poštama, putničkim agencijama, hotelima.

Jadransko more

Jadran ili Adria dobio je ime po istoimenoj nekadašnjoj luci. Danas se grad Adria nalazi na talijanskoj obali, 38kilometara udaljen od mora, što je rezultat djelovanja geoloških sila, uslijed čega se sjeverna obala stalno uzdiže, a južna spušta.

Jadran obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i hridi duž obale, te otočje Palagruža. Broj otoka, otočića i hridi je preko 1700, te predstavlja jedinstveno područje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali iza uživanje u podmorskom svijetu. 

Otoci

Hrvatska je doista zemlja otoka; ima ih više od tisuću, a svaki je drukčiji. Mnogi su naseljeni, ali svaki je osobit, ima svoju priču i sudbinu.

Ljudski je imati slabu točku, no oni koji poznaju hrvatske otoke imaju ih tisuću. Točnije, 1185. Naime, na 1777 km jadranske obale toliko je otoka, otočića i grebena.

Prvi posjet jadranskoj obali i otocima putovanje je u nepoznato. Svako će sljedeće putovanje biti povratak već poznatoj ljepoti ove zemlje, uvijek različitoj, ali jednako fascinantnoj.



Split

Split, grad i luka u srednjoj Dalmaciji. Leži na poluotoku između istočnoga dijela Kaštelanskoga zaljeva i Splitskoga kanala. Zapadni dio poluotoka zauzima brdo Marjan (178 m).

Bila Kozjak (780 m) i Mosor (1330 m) zaštićuju grad sa sjevera i sjeveroistoka i odvajaju ga od zaleđa. Klima je mediteranska: vruća suha ljeta (prosječna temperatura zraka u srpnju 26 °C) i blage, vlažne zime (prosječna godišnja količina oborina 900 mm).

Split je jedno od najsunčanijih mjesta u Europi: prosječna dnevna insolacija u tijeku godine oko 7 sati (u srpnju oko 12 sati). Vegetacija je vazdazelena mediteranska, a u gradu i okolici uspijeva i suptropska vegetacija (palme, agave, kaktusi). Marjan pokriva umjetno uzgojena šuma.

Gospodarski napredak i porast stanovništva uvjetovani su razvitkom parobrodarstva, izgradnjom željezničkih pruga sa zaleđem prije i između dva svjetska rata, a osobito industrijalizacijom. Split je gospodarsko, administrativno i kulturno središte Dalmacije. Uz brodogradnju, znatnu važnost ima prerada plastičnih masa, industrija cementa, prehrambenih i drugih proizvoda. U okolici dobro uspijeva povrće, voće i cvijeće.

Po prometu putnika i robe Split je veoma važna hrvatska luka. Središte je pomorskih veza s obalnim i otočnim lukama i završna postaja željezničkih pruga sa zaleđem. Trajektno je povezan sa svim srednjodalmatinskim otocima, te s Anconom u Italiji; brodske se veze, osim sa svim otocima, održavaju s Pulom, Venecijom, Dubrovnikom i dalje s Grčkom. U Resniku (Kaštela) je zračna luka.

U Splitu djeluje velik broj kulturno - prosvjetnih ustanova i škola: Sveučilište (osnovano 1974.), kazalište, muzeji i galerije, instituti, a u novije vrijeme i specijalizirana institucija UN-a za zaštitu čovjekove okoline (Centar za koordinaciju plana prioritetnih akcija na Sredozemlju). Svake godine održavaju se kulturne manifestacije Splitsko ljeto (opere, drame i koncerti na otvorenim pozornicama), te glazbene manifestacije (Melodije hrvatskoga Jadrana, Festival zabavne glazbe Split).

Split raspolaže brojnim sportskim terenima, plivačkim bazenima i sportskim lučicama i sl. Stacionarni i tranzitni turizam u stalnom je porastu, izgrađeni su novi lučki, hotelski i turistički kapaciteti. U uvalama na području samoga grada ima niz kupališta.

U Splitu se nalaze četiri marine: ACI marina Split u sjeverozapadnom dijelu gradske luke; sportska lučica Spinut na sjevernoj obali Marjana; sportska lučica Poljud u luci Poljud; sportska lučica Zenta na južnoj obali Splita. Splitska gradska luka u središtu grada služi samo za putnički odnosno trajektni promet.

Dubrovnik

 Dubrovnik je grad, luka i turističko središte južnoga hrvatskoga primorja. Leži na podnožju vapnenačkoga Srđa (412 m), u dolini koju prema jugozapadu zatvara uzvisina Lapada i manji greben s najstarijim dijelom Dubrovnika. Nasipanjem močvarne doline između Gruškoga zaljeva na sjeveru i Staroga Porta na jugu i izgradnjom Place (Straduna) stara gradska jezgra spojena je s predgrađem na drugoj strani doline. Na taj je način Stradun postao središte grada i njegova glavna ulica, spajajući suprotna gradska vrata: Ploče na istoku i Pile na zapadu. Nakon izgradnje luke u Gruškom zaljevu, Gruž postupno s Dubrovnikom postaje jedinstveno naselje.

Poslije se Dubrovnik proširio i na Lapadski poluotok, na niže dijelove padina Srđa i izvan gradskih zidina prema Župi. Klimu Dubrovnika karakteriziraju topla i suha ljeta i blage zime. Prosječna je temperatura najhladnijeg mjeseca (veljače) 4,6 °C, a najtoplijeg (kolovoza) 26,2 °C. Od ukupne godišnje količine oborina na hladnu polovicu godine otpada 68%, a od 105 kišnih dana otpada na proljeće 29, ljeto 14, jesen 26 i na zimu 37. Snijeg pada vrlo rijetko; 2554 sunčana sata godišnje, po čemu je Dubrovnik među prvim gradovima u južnoj Europi. U srpnju ima dnevno (kao i Aleksandrija) 12,4 sunčana sata. Vegetacija je suptropska i bujna (maslina, badem, agrumi, ružmarin, lovor, crnika, bor, pinija, čempres).

Jugoistočno od starog dijela grada je turističko područje Ploče (hoteli i plaže), zapadno Lapad (sportski tereni, hoteli, plaže, šetališta), sjeverozapadno gruška luka i Gruž. Gospodarska je osnova turizam i pomorstvo. U gradu djeluju važne kulturne ustanove: Viša pomorska škola, Viša turistička škola, Sveučilišni centar za postdiplomski studij Sveučilišta u Zagrebu, Povijesni institut HAZU, Dubrovačke ljetne igre i dr.

Dubrovnik ima gradsku luku, luku Gruž i marinu Dubrovnik. Stara gradska luka zaštićena je lukobranom Porporela; u luku mogu pristati jahte do 3 m gaza; manji brodovi sidre u uvali Gornja Bočina. Luka Gruž je trgovačka luka, 2,5 km sjeverozapadno od starog Dubrovnika. Marina Dubrovnik nalazi se u naselju Komolac na unutrašnjem dijelu Rijeke dubrovačke, oko 4 km od ulaza u luku Gruž. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65). Zračna luka nalazi se u Čilipima.